Приказивање постова са ознаком Hrvatska. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком Hrvatska. Прикажи све постове

субота, 30. март 2013.

Hrvatski kraljevi

HRVATSKI KRALJEVI (dokumentarna TV serija)


Hrvatski kraljevi naziv je dokumentarno-igrane serije u proizvodnji Hrvatske radiotelevizije, odnosno Znanstveno-obrazovnog programa HTV-a. Serija se sastoji od sedam 50-minutnih epizoda.

Serija se bavi najranijim razdobljem hrvatske povijesti, vremenom takozvanih narodnih vladara iz domaće dinastije Trpimirovića, od početka 9. do kraja 11. stoljeća. U posljednjoj epizodi obrađeno je i razdoblje doseljenja Hrvata na današnje prostore.

U seriji su sudjelovali najistaknutiji europski povjesničari srednjega vijeka: Chris Wickham, Catherine Holmes i Peter Frankopan sa Sveučilišta u Oxfordu, Rosamond McKitterick sa Sveučilišta u Cambridgeu, Neven Budak i Miljenko Jurković sa Sveučilišta u Zagrebu, Mladen Ančić i Nikola Jakšić sa Sveučilišta u Zadru, Vedrana Delonga iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Janosz Bak sa Sveučilišta u Budimpešti, Walter Pohl iz Beča, Przemyslaw Urbanczyk sa Sveučilišta u Varšavi, Dušan Treštik iz Praga te najpoznatiji svjetski medijevalist Jacques LeGoff s pariške Sorbonne.

понедељак, 25. јун 2012.

Hrvatska kolonija u Severnoj Americi

HRVATI SU KOLONIZIRALI I NASELILI SJEVERNU AMERIKU U 16. STOLJEĆU


Akademski slikar Alfred Freddy Krupa domogao se nalaza koji tvrde da među Melungeonima, rasom nastalom miješanjem indijanskih domorodaca s crnom i bijelom rasom, postoji i hrvatski gen

Ljeto je Gospodnje 1540., godinu-dvije gore ili dolje. Još od 1521. i pada Beograda u osmanlijske ruke Turci haraju ovim dijelom Europe i kroz Bosnu sve više nadiru u Dalmaciju. Njihovo nezaustavljivo širenje tjera lokalno stanovništvo u paniku. Malena flota od samo dva broda, krcata izbjeglicama, kreće iz Dubrovnika na svoj neizvjestan put. Do danas nije otkriveno što je točno trebala biti njihova destinacija jer su se neslavno razbili na obalama današnje Sjeverne Karoline u Americi.

Malobrojni preživjeli tijekom godina miješaju se s lokalnim stanovništvom - Indijancima i uskoro nastaje sasvim neobična rasa. Croatani ili Croatan Indijanci. A iz miješanja Croatana s drugim rasama raste ogranak Melungeona.

Jedini živući link

Ovo je samo legenda jer zasad ne postoje nepobitni dokazi o postanku Croatana. No, čini se kako bi se to moglo promijeniti. Karlovački akademski slikar Alfred Freddy Krupa, poznat po dugogodišnjoj potrazi za svojim podrijetlom, dobio je, naime, ovih dana jedinstvenu vijest iz SAD-a. Temeljem 13 CODIS markera korištenih u forenzičkoj genetici, po sustavu kakav koriste i američki federalni agenti, Krupa je prvi i jedini poznati živući link između tvrdnji o vjerojatnom sudjelovanju Hrvata u koloniziranju i naseljavanju Amerike u 16. stoljeću.

Opsežna studija njegova DNK koju je odradila tvrtka DNA Consultants iz Phoenixa, poznata po suradnji s FBI-om na pitanjima forenzičke genetike, detaljno je analizirala Krupino genetsko podrijetlo. Ustanovljene su brojne migracije gena, uglavnom s europskog i azijskog tla. Po podudarnosti, na prvo je mjesto stavljena melungeonska rasa. Uslijedilo je novo iznenađenje.

Prije nekoliko dana zazvonio mu je mobitel, a na drugoj strani, kako linije tako i oceana, bio je Adam S. Eterovich, istraživač i povjesničar hrvatskog podrijetla koji živi i radi u SAD-u. Uzbuđeno mu je rekao kolika je važnost studije koju je dobio. Rekao je kako sada postoje nepobitni dokazi da među Melungeonima, neobičnom rasom nastalom miješanjem indijanskih domorodaca s crnom i bijelom rasom, postoji i hrvatski gen.

Bjesomučno traganje

- Rekao mi je i da mu je žao što ta tema, iznimno intrigantna i misteriozna, nikada nije zaživjela u Hrvatskoj, za razliku od nekih drugih zemalja gdje se znanstvenici upiru kako bi verificirali sudjelovanje baš tih nacionalnosti u izvornom koloniziranju Amerike. Eterovich se mnogo bavio tom temom i bio je sretan zbog najnovijeg otkrića. Rekao mi je da cijelo vrijeme samo čeka kada će se pojaviti netko iz Hrvatske s tim genom kako bi mogao dokazati svoje tvrdnje - kaže Freddy Krupa koji je dosad dokazao plemićko podrijetlo svoje obitelji.

Riječ je o unuku slavnog karlovačkog slikara Alfreda Krupe, po kojoj ime nosi i jedna od gradskih ulica, čiji povijesni preci potječu od poljske ratničke plemićke obitelji iz roda Tarnawa. Dosad je već bio tema medija zbog svog podrijetla, ali i aktivne uloge u hrvatskom ogranku vitezova templara, na čijem je čelu neko vrijeme bio. U međuvremenu se uklonio iz tajnih društava i redova, a svoja istraživanja nastavio je bjesomučnim proučavanjem DNK markera svoje loze.

Melungeoni su već godinama top-tema američkih geneaologa jer još nisu poznati svi detalji o njihovu nastanku, a istraživači se ne mogu složiti ni oko toga koje su sve rase sudjelovale u njihovu kreiranju. Jedni tvrde kako je riječ o Sinti Romima, drugi kako su to tri rasne skupine, a treći kako oni ne postoje. Četvrti tvrde da je potomak Melungeona bio i Kralj - Elvis Presley, a peti da su Elvisa jučer vidjeli na benzinskoj postaji u Drnišu, no oni su najmanje bitni za ovu priču.

Natpis na drvetu

Činjenica je da se najslavnijim Melungeonima danas smatraju Abraham Lincoln, Tom Hanks, pa čak i aktualni američki predsjednik Barrack Obama.

No, mnogi su se dosad bavili nerazjašnjenom ulogom Hrvata u kolonizaciji Amerike. Još traju povijesni prijepori jesu li hrvatski pomorci bili na Kolumbovu brodu kada je otkrio Ameriku, ali je neprijeporno da su nedugo nakon Kolumbove ekspedicije počeli putovati preko Velike bare.

Neki povjesničari čak tvrde kako je u okolici današnje Sjeverne Karoline u 16. stoljeću postojao lokalitet ili čak otok zvan Croatan, koji su naseljavali hrvatski Indijanci (ne oni s Facebooka koje je u modernom izričaju stvorio bivši ministar Karamarko).

(Jutarnji list, autor: Tomislav  Kukec)

понедељак, 7. мај 2012.

Pronađen grad ispod mora

KOD UMAGA OTKRILI GRAD ISPOD MORA, BIO SKRIVEN 6000 GODINA


Na lokaciji pokraj Umaga pronašli su i brod star 3000 godina, čiji je suvremenik egipatski faraon Tutankamon. Uz brod otkrili su i ostatke naselja iz kamenog doba


Ovo je jako veliko otkriće jer brod koji smo našli najstariji je takav na Jadranu, a možda čak i na Mediteranu, rekla je arheologinja Ida Koncani Uhač.

Voditeljica tima Arheološkog muzeja Istre opisala je kako su naselje i brod našli još 2008. u uvali Zambratija kraj Umaga. Sad znaju da naselje datira iz razdoblja od 4230. do 3980. godine prije Krista, odnosno iz kasnog neolitika. Prapovijesni grad ljudi su sazdali na čvrstim hrastovim potpornjima. Dobro su sačuvani jer ih je štitio mulj morskog dna i pokrov od dva metra pijeska, a nalazište se proteže na 10.000 četvornih metara. Uz naselje, našli su mnogobrojne fragmente keramičkih posuda te životnjskih kostiju.

- Našli smo i drvene ostatke broda, tzv. histarske brodice. Analizom uzoraka laboratorij u američkome Miamiju ustanovio je kako je brod iz razdoblja od 12. do 10. stoljeća prije Krista. Služio je za lokalnu plovidbu ili trgovinu i nikad se nije otisnuo na pučinu. Bio je to brodić na vesla, za sada nastariji nađeni takav brod na Jadranu - objašnjava Koncani Uhač. Dodaje kako će tek daljnje analize otkriti hoće li brod u cijelosti iskopati i vaditi iz podmorja, no sasvim sigurno izradit će njegovu repliku, koja će i ploviti.

- Pretpostavljamo da je brod dug oko devet i širok oko tri metra. Zaštitili smo ga metalnim kontejnerom jer je u blizini kupališta i izložen je jakim udarima juga. Izradili su ga tehnikom šivanja, i on je zasigurno preteča svih šivanih brodova - tvrdi arheologinja. Stari narodi u drvenim gredama izbušili su rupe, a zatim brod sastavljali konopima. Arheolozi su uzbuđeni jer je na svjetskoj razini riječ o jedinstvenom otkriću.

(24 sata, 6.5.2012.)

четвртак, 26. април 2012.

Savremena Hrvatska (SKZ, 1913.)



Милан Марјановић:
Савремена Хрватска



1. део
Баштина старога времена

I глава
Средњевековна Хрватска

II глава
На мртвој стражи (турско доба)


2. део
Живот Хрвата у XIX веку

III глава
Народно-политичке борбе (општи преглед XIX века)

IV глава
Народ и друштво

V глава
Политичке идеје и странке

VI глава
Културни живот


3. део
Садашњица

VII глава
Двадесети век

четвртак, 28. јул 2011.

Hrvati i kršćanstvo


HRVATI I KRŠĆANSTVO (dokumentarna serija)



Šestodijelna serija "Hrvati i kršćanstvo" prikaz je dvaju tisućljeća kršćanstva na današnjem hrvatskom tlu, a predočuje nam ne samo vjerska gibanja nego povijesna i kulturna zbivanja koja se međusobno isprepliću.

Krstionica (baptisterij) kneza Višeslava

Zagrebačka katedrala (prvostolna crkva),
sagrađena početkom 13. stoljeća

Prva epizoda prikazuje povijest od najstarijih kultura na našem tlu, prve kršćanske zajednice, prihvat kršćanstva kao službene religije te dolazak Hrvata i njihovo kasnije pokrštavanje.

Druga epizoda serije "Hrvati i kršćanstvo" prikazuje događaje koji su uslijedili nakon što su Hrvati prihvatili kršćansku vjeru. Vrijeme je to kada kulminira sukob Rima i Carigrada, što će kasnije rezultirati i konačnim raskolom. Naravno da su to događaji koji su imali svoje posljedice i na zbivanja u Hrvatskoj, jer do kneza Branimira postojala je snažna probizantska struja u hrvatskom plemstvu. Knez Branimir priklanja se rimskoj crkvi, a veza Hrvata i Petrovih nasljednika od tada je neraskidiva. U Hrvatsku dolaze benediktinci i benediktinke, a kasnije i cisterciti. Razvijaju se umjetnost i graditeljstvo, sve su jače veze s tadašnjim kulturnim središtima, a vrlo su žive veze i s arapskim kalifatima. Vrijeme je to koje su obilježile snažne osobnosti hrvatskih narodnih vladara.

U trećoj epizodi pratimo suton hrvatskog kraljevstva u posljednjim godinama 11. stoljeća. Osniva se zagrebačka biskupija čime će težište političkog djelovanja s juga Hrvatske biti preseljeno na sjever. Vrijeme je to križarskih pohoda kao i najezde Tatara, a kasnije i Osmanlija. Mnoga krivovjerja ne zaobilaze ni naše krajeve. Protuteža će im biti inkvizicija. Pojavljuju se novi redovi - dominikanci, franjevci i pavlini. Tiskaju se prve knjige na hrvatskom jeziku, nastaju sjajna djela kiparske i graditeljske umjetnosti.

Četvrta epizoda serije "Hrvati i kršćanstvo" prikazuje vrijeme humanizma i renesanse, vrijeme otkrića Novog svijeta, ali i za Hrvatsku sigurno najstrašnije razdoblje. Na Krbavskom polju gine elita hrvatskog plemstva, nekad jako kraljevstvo svedeno je na "ostatke ostataka", samo dvadeset tisuća četvornih kilometara. Rasplamsava se i građanski rat između pristaša Ivana Zapolje i Ferdinanda Habsburškog. Cetinskom poveljom Hrvati prisežu Habsburzima, ali njihova je pomoć u borbi protiv Turaka mlaka. Nastaje i egzodus iz južnih krajeva prema sjeveru, pa i u druge zemlje. Međutim, istodobno nastaju djela Marka Marulića, komedije Marina Držića, formiraju se bogate i vrijedne knjižnice. Kao odgovor na reformaciju u Hrvatsku stižu isusovci.

Peta epizoda bavi se događajima koji su uslijedili poslije prestanka opasnosti od Turaka. Malena i ratovima iscrpljena Hrvatska skoro se utopila u Mađarskoj. Otpor se javlja u vidu narodnog pokreta, a u jačanju narodne svijesti veliku će ulogu odigrati svećenstvo. Zalaganjem bana Josipa Jelačića i Hrvatskog sabora Zagrebačka biskupija postaje nadbiskupijom. Uz zagrebačke nadbiskupe središnja osoba crkvenog života u Hrvatskoj je Josip Juraj Strossmayer. Veliki potres u Zagrebu znatno oštećuje katedralu. Javlja se ideja južnoslavenskog ujedinjenja. Hrvati se masovno iseljavaju u prekomorske zemlje. Raspada se Austro-Ugarska, a javlja se nova državna tvorevima. U Italiji se pojavljuje fašizam.

Šesta, posljednja epizoda serijala "Hrvati i kršćanstvo" prikazuje događaje koji su obilježili 20. stoljeće. Vrijeme je to totalitarizama koji, kako desni, tako i lijevi, na katoličku crkvu gledaju kao na opasnost. Mnogi su svećenici završili na robiji ili na stratištima. Zagrebački nadbiskup blaženi Alojzije Stepinac umro je u kućnom pritvoru, dok je njegov nasljednik Franjo Šeper postao treći čovjek katoličke crkve u svijetu. Šeperovi će nasljednici na nadbiskupskoj stolici, kardinali Franjo Kuharić i Josip Bozanić u samo četiri godine razmaka ugostiti papu što potvrđuje tisućljetnu bliskost hrvatskog naroda i Svete Stolice.

* Format: U boji, .avi
* Jezik: hrvatski
* Broj epizoda: 6
* Rejting: NR (Not Rated)
* Studio: HRT 2
* Datum proizvodnje: 2002
* Vreme trajanja jedne epizode: Oko 30 minuta

Redatelj: Ninoslav Lovčević
Scenarist: Ninoslav Lovčević, Hrvoje Hitrec
Snimatelj: Branko Cahun
Autor: Hrvoje Hitrec
Urednik: Ninoslav Lovčević

субота, 18. децембар 2010.

Genetičko podrijetlo Hrvatâ


GENETIČKO PODRIJETLO HRVATÂ


"Genetičko podrijetlo Hrvatâ", četverodijelna dokumentarna serija autora Hrvoja Juvančića, temelji se na najnovijim otkrićima genetičkog podrijetla stanovnika Hrvatske, do kojih su došli istraživači Zavoda za antropologiju iz Zagreba.







3. epizoda: Ukrajinska veza



4. epizoda: Iranski utjecaji


среда, 15. децембар 2010.

Timočko-kučevski knez Borna


ТИМОЧКО-КУЧЕВСКИ КНЕЗ БОРНА
ОСНИВАЧ ПРВЕ ХРВАТСКЕ ДРЖАВЕ


Појава хрватског кнеза Борне из прве половине IX века није још довољно објашњена. Оно што се о њему сигурно зна, на основу франачких анала, односи се на улогу коју је одиграо у корист Франака у току устанка Људевита Посавског. Али шта је био по пореклу, када је и како постао кнезом приморске Хрватске и, најзад, зашто се толико заложио за франачку ствар, то су питања на која још није дат поуздан одговор. Мада франачки летописи бележе појаву и улогу Борне кроз период од једва три-четири године, хрватски историчари (Фердо Шишић, на пример) сматрају да је он владао много дуже, најмање десетак година. По том гледишту, он је Францима био привржен само зато што су му ишли на руку при разграничењу с романским градовима у Далмацији.


Најстарију вест о Борни налазимо код Ајнхарда, познатог летописца на франачком двору. Године 818, бележећи како су два словенска посланства ступила пред цара Лудовика жалећи се на Бугаре, он у наставку износи да су то били »legati Abodritorum ac Bornæ, ducis Guduscanorum et Timocianorum, qui nuper a Bulgarorum societate desciverant et ad nostros fines se contulerant« (посланици Браничеваца и Борне, кнеза Гудушчана и Тимочана, који су недавно из заједнице с Бугарима отпали и у наше крајеве прешли).

Овај Ајнхардов податак, у облику како је цитиран , потпуно је јасан. Једно посланство је дошло у име Браничеваца, а друго у име Борне, заједничког кнеза Гудушчана и Тимочана, који су недавно (и једни и други) прекинули односе с Бугарима и прешли у крајеве под франачком врховном влашћу. У трагању за Борниним пореклом овај запис мора бити узет као полазна тачка, траг за којим треба само ићи даље. Случај је, међутим, хтео да у то посумња Фрањо Рачки, који је повукао на погрешан пут и касније историографе.

Прочитати цео текст