Постови
HRVATI I KRŠĆANSTVO (dokumentarna serija)
Šestodijelna serija "Hrvati i kršćanstvo" prikaz je dvaju tisućljeća kršćanstva na današnjem hrvatskom tlu, a predočuje nam ne samo vjerska gibanja nego povijesna i kulturna zbivanja koja se međusobno isprepliću.
Krstionica (baptisterij) kneza Višeslava
Zagrebačka katedrala (prvostolna crkva),sagrađena početkom 13. stoljeća
Druga epizoda serije "Hrvati i kršćanstvo" prikazuje događaje koji su uslijedili nakon što su Hrvati prihvatili kršćansku vjeru. Vrijeme je to kada kulminira sukob Rima i Carigrada, što će kasnije rezultirati i konačnim raskolom. Naravno da su to događaji koji su imali svoje posljedice i na zbivanja u Hrvatskoj, jer do kneza Branimira postojala je snažna probizantska struja u hrvatskom plemstvu. Knez Branimir priklanja se rimskoj crkvi, a veza Hrvata i Petrovih nasljednika od tada je neraskidiva. U Hrvatsku dolaze benediktinci i benediktinke, a kasnije i cisterciti. Razvijaju se umjetnost i graditeljstvo, sve su jače veze s tadašnjim kulturnim središtima, a vrlo su žive veze i s arapskim kalifatima. Vrijeme je to koje su obilježile snažne osobnosti hrvatskih narodnih vladara.
U trećoj epizodi pratimo suton hrvatskog kraljevstva u posljednjim godinama 11. stoljeća. Osniva se zagrebačka biskupija čime će težište političkog djelovanja s juga Hrvatske biti preseljeno na sjever. Vrijeme je to križarskih pohoda kao i najezde Tatara, a kasnije i Osmanlija. Mnoga krivovjerja ne zaobilaze ni naše krajeve. Protuteža će im biti inkvizicija. Pojavljuju se novi redovi - dominikanci, franjevci i pavlini. Tiskaju se prve knjige na hrvatskom jeziku, nastaju sjajna djela kiparske i graditeljske umjetnosti.
Četvrta epizoda serije "Hrvati i kršćanstvo" prikazuje vrijeme humanizma i renesanse, vrijeme otkrića Novog svijeta, ali i za Hrvatsku sigurno najstrašnije razdoblje. Na Krbavskom polju gine elita hrvatskog plemstva, nekad jako kraljevstvo svedeno je na "ostatke ostataka", samo dvadeset tisuća četvornih kilometara. Rasplamsava se i građanski rat između pristaša Ivana Zapolje i Ferdinanda Habsburškog. Cetinskom poveljom Hrvati prisežu Habsburzima, ali njihova je pomoć u borbi protiv Turaka mlaka. Nastaje i egzodus iz južnih krajeva prema sjeveru, pa i u druge zemlje. Međutim, istodobno nastaju djela Marka Marulića, komedije Marina Držića, formiraju se bogate i vrijedne knjižnice. Kao odgovor na reformaciju u Hrvatsku stižu isusovci.
Peta epizoda bavi se događajima koji su uslijedili poslije prestanka opasnosti od Turaka. Malena i ratovima iscrpljena Hrvatska skoro se utopila u Mađarskoj. Otpor se javlja u vidu narodnog pokreta, a u jačanju narodne svijesti veliku će ulogu odigrati svećenstvo. Zalaganjem bana Josipa Jelačića i Hrvatskog sabora Zagrebačka biskupija postaje nadbiskupijom. Uz zagrebačke nadbiskupe središnja osoba crkvenog života u Hrvatskoj je Josip Juraj Strossmayer. Veliki potres u Zagrebu znatno oštećuje katedralu. Javlja se ideja južnoslavenskog ujedinjenja. Hrvati se masovno iseljavaju u prekomorske zemlje. Raspada se Austro-Ugarska, a javlja se nova državna tvorevima. U Italiji se pojavljuje fašizam.
Šesta, posljednja epizoda serijala "Hrvati i kršćanstvo" prikazuje događaje koji su obilježili 20. stoljeće. Vrijeme je to totalitarizama koji, kako desni, tako i lijevi, na katoličku crkvu gledaju kao na opasnost. Mnogi su svećenici završili na robiji ili na stratištima. Zagrebački nadbiskup blaženi Alojzije Stepinac umro je u kućnom pritvoru, dok je njegov nasljednik Franjo Šeper postao treći čovjek katoličke crkve u svijetu. Šeperovi će nasljednici na nadbiskupskoj stolici, kardinali Franjo Kuharić i Josip Bozanić u samo četiri godine razmaka ugostiti papu što potvrđuje tisućljetnu bliskost hrvatskog naroda i Svete Stolice.
* Format: U boji, .avi
* Jezik: hrvatski
* Broj epizoda: 6
* Rejting: NR (Not Rated)
* Studio: HRT 2
* Datum proizvodnje: 2002
* Vreme trajanja jedne epizode: Oko 30 minuta
Redatelj: Ninoslav Lovčević
Scenarist: Ninoslav Lovčević, Hrvoje Hitrec
Snimatelj: Branko Cahun
Autor: Hrvoje Hitrec
Urednik: Ninoslav Lovčević
